ALARMANTNO UPOZORENJE: Penzioni sistem na ivici propasti - za pet godina nećemo imati za penzije!

Penzioni sistem, a samim tim i zdravstveni mogu izdržati još pet, najviše šest godina. Broj radnika i penzionera u BiH je godinama gotovo izjednačen i samo je pitanje vremena kada će postati potpuno neodrživ. Upozoravaju na ovo ekonomski stručnjaci, analitičari, demografi, ali odgovorni ne pokazuju stvarnu, ni želju, ni znanje da se sistem spasi. I dok bi za optimalno funkcionisanje penzijskog sistema odnos broja penzionera i zaposlenih treba da bude najmanje 1:3, on trenutno u našoj zemlji iznosi 1,19 radnika na jednog penzionera. U narednih pet do šest godina, ovaj sistem će biti neupotrebljiv jer BiH ima sve manje mladih koji će moći obezbijediti penzije za sve one koji će u navedenom razdoblju ući u grupu plus 65 godina.

Trenutna primanja penzionera u BiH

Sistem međugeneracijske solidarnosti nije jedini problem sa kojim se susreću penzioneri. Činjenica je da su i iznosi koje primaju daleko od onih koji mogu osigurati iole pristojan život.

Prema podacima koje smo dobili iz Fonda PIO RS u junu mjesecu u Srpskoj je bilo 303.926 osiguranika, dok je penzionera bilo 261.048. 

Najniža penzija prema zakonu  zavisi od visine penzionog staža  i određena je u pet nivoa. 

Nivo	Godine radnog staža	Broj korisnika	Iznos penzije
Prvi nivo	do 15	17.750	187, 84KM
Drugi nivo	15-20	7.064	225,42 KM
Treći nivo	20-30	18.866	262,98 KM
Četvrti nivo	30-40	12.910	300,57 KM
Peti nivo	preko 40	9.021	375,72 KM

Statistika kaže da je prosječna samostalna penzija u RS u julu iznosila 366,80 KM, a nju je primo 3.457 korisnika, dok je najveća penzija iznosila  1.923,31 KM. Inače, u kategoriju najviših primanja ulaze ona koja prelaze 1.000 KM. Tako je penzije u rasponu od 1.000 do 1.300 KM primilo 1.032 penzionera, od 1.300 do 1.500 KM 82 korisnika  i od 1.500 do 1.932 KM, 22 korisnika.

Kako žive penzioneri u Federaciji BiH i kolika su njihova primanja istražili su ekonomisti Faruk Hadžić i Dino Hadžialić.

Vrijeme ističe

Iz ovih podataka, naglašava Hadžić jasno je da penzioneri preživljavaju, ali su nažalost i ova nadasve niska primanja pod znakom pitanja.  To je ujedno i najveći ekonomski problem sa kojim se trenutno suočava naša zemlja.

Mnogo je faktora koji prijete krahu penzionog sistema kakvog poznajemo - masovni odlazak uglavnom mlade radne snage, nezaposlenost, negativni prirodni priraštaj koji nas prati godinama unazad, kao i starija radna snaga koja će vrlo brzo ući  u zonu plus 65 godina  i time postati dio penzionog sistema.

“Prema analizama koje sam radio sa kolegom Dinom Hadžialićem u narednih 5 do 6 godina u penzioni sistem naše zemlje ući će između 100 i 150 hiljada novih penzionera, što uz masovni odlazak radne snage kojoj svjedočimo posljednjih godina i ogromnu nezaposlenost, bukvalno može dovesti do ekonomskog kolapsa. Realno bi bilo da se svi zapitamo hoćemo li moći zaposliti 150 000 ljudi samo za nove penzionere i kako bi održali postojeći penzioni sistem, i šta ako to ne uspijemo, ko će njima i postojećim penzionerima osigurati penzije? Pa iako nam je već odavno prijeko potrebno sistemsko rješenje kojim će se pomoći penzionerima, ovo su pitanja koja niko u ovoj državi ne postavlja, a koja i da se postave, na njih nadležne instucije neće dati odgovor”, kaže za naš portal Hadžić.

Takođe ističe da rješenja postoje, što je pokazalo i istraživanje koje je proveo sa kolegom Hadžialićem, a koje će biti objavljeno u sklopu knjige "Nova ekonomska politika", koja će na tržište izaći sredinom septembra.

Ovdje su ponudili koncept, rješenje i viziju kako je moguće pomoći penzionerima, tako da se njihove prosječne penzije povećaju sa 383 KM na 501 KM, ali da ovo povećanje bude zbog rasta minimalnih, a ne već visokih penzija.

“Prvo što se treba, odnosno što je trebalo uraditi u ovom mandate, jeste da se privreda pod hitno rastereti silnih doprinosa i parafiskalnih nameta, što bi poslodavce motivisalo da zapošljavaju novu radnu snagu ili prijave one koji rade na crno, što bi u konačnici omogućilo i povećanje minimalnih primanja radnika. Na taj način se otvara i mogućnost  da dio radnika ostane ovdje, a ne da traži posao u drugim zemljama. Odlazak će se nastaviti, ali ga treba barem pokušati smanjiti”, pojašnjava Hadžić.

Drugo rješenje koje su vidjeli jeste da se zakonski prepozna kategorija samozaposlenika, što naši zakoni o radu ne poznaju. Time bi se takođe samnjila siva ekonomija, a država dobila dodatne prihode.  Povećanje penzija i plata, je još jedan korak, koji bi doveo do pobošljašanja ekonomskog stanja, koje bi koristilo svima- povećala bi se javna potrošnja, a time i prihodi države od PDV-a.

“Na ovaj način se prosječna penzija u FBiH može povećati u nekom četverogodišnjem mandate sa 383 na 501 KM. Naravno treba znati da ništa nije moguće preko noći, za sve treba vrijeme koje nama polako ističe. Reforma penzionog sistema je neophodna. Taj proces jeste naporan i dugotrajan, ali isto tako naporno su radili i većina onih koji su danas penzioneri. Ne smijemo dozvoliti da te generacije danas žive od milosti i kontejnera. Takođe, ne smijemo zaboraviti da se za nekih 20 do 30 godina možemo naći u istoj situaciji kao i današnji penzioneri”, zaključio je naš sagovornik.